
Telefon koji je osvojio srca širom sveta
Podeli vest

Telefon „Iskra ETA 80“ bio je jugoslovenski fiksni model, dizajniran 1978. godine od strane svestranog slovenskog autora Davorina Savnika.“
Od trenutka kada se pojavio u slobodnoj prodaji, postao je apsolutni hit.
To je bio jedan od predmeta koji je svako želeo da ima, mada ga u početku nije bilo lako kupiti u prodavnici: matična fabrika nije mogla da proizvede onoliki obim koliko se tražio, od Triglava do Vardara, odnosno, na celokupnoj teritoriji tadašnje države Jugoslavije.
Iako je u to vreme i sam telefonski priključak još uvek bio stvar do koje se nije lako dolazilo, ETA 80 je bio ultimativni „hipsteraj“ te davne epohe.
Fascinatnog izgleda, neočekivanog za tadašnje vreme i uslove, ovaj stoni telefon je ubrzo postao i svetski hit: narudžbine su stizale iz Italije, Nemačke, i drugih visokorazvijenih zemalja.
Bilo kako bilo, ovaj fantastičan primerak industrijskog dizajna dekade osamdesetih došao je kao izdanak tadašnje slovenačke kreativne „škole“ koja je izrodila još neke kultne predmete koji i danas izazivaju nostalgiju ali i ushićenje skladom, poput legendarnog „crvenog kioska“ K67 koji je dizajnirao Saša Janez Mahtig.Proizvođen je u fabrici „Iskra” u slovenačkom gradu Kranj i za njegov dizajn Savnik je dobio mnoge nagrade i priznanja, kako u tadašnjoj državi Jugoslaviji, tako i u inostranstvu.
Ali, u čitavom procesu bila je napravljena i jedna, vrlo skupa greška: zbog tragičnog nepoznavanja procesa zaštite patenta na globalnom nivou od strane matične fabrike „Iskra“, u svetu je u narednim godinama, prema grubim procenama, bilo neovlašteno napravlјeno oko 300 miliona telefona identičnog dizajna.
Za utehu je ostalo to što je talenat i vrhunski kvalitet ovog dizajna ostao priznat na drugom nivou: „Iskra ETA 80“ se danas nalazi kao deo stalne postavke prestižnog Muzeja moderne umetnosti u Nјujorku (MoMA), kao i Muzeja moderne umetnosti u Minhenu.
Da je iza Savnika na vreme stao profesionalni menadžment i neko ko je znao pravila igre u ovoj oblasti, jasno je kako bi izgledali njegov život, karijera i finansije u narednim decenijama. Ali, sa druge strane ostaje činjenica da je svojom kreacijom dostigao apsolutni kreativni uspeh i trajno priznanje.
Podeli vest
Povezane vesti
