Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Samnji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

NOVI POKUŠAJ POJEDINIH BANAKA DA PREVARE GRAĐANE

25. 06. 2012.  - Autor: Slađana Vukašinović

Naplaćuju dugove koji ne postoje

Traže novac za održavanje računa koji nisu aktivni po pet i više godina

Banke
Banke
Pravnici i udruženja potrošača: 
Pošto se radi o relativno malim iznosima, banke rade po principu „ako prođe, prođe". Ne plaćajte ništa, morali su da vas dva puta godišnje obaveste o stanju na računu    
Pojedine banke pokušavaju da prevare građane tražeći od njih da plate navodne dugove za održavanje tekućeg računa koji datiraju još od pre pet ili više godina. Poslednjih dana na ovu pojavu Pressu se požalilo nekoliko ljudi, a neprijatna iskustva imala je i naša novinarka.
Pravnici, međutim, poručuju da ni slučajno ne pristajete da platite nikakve zaostale obaveze, makar se radilo i o relativno malim sumama, kao što je to najčešće slučaj. Bez sudskog rešenja nijedno potraživanje banke nije naplativo, a čak i u slučajevima kada neki dug postoji, banka je bila dužna da vas na vreme obavesti da naplaćuje čak i održavanje neaktivnih računa i da vam dug po tom osnovu raste.

Nije hteo da kaže ime

Upravo novinarku koja piše ovaj tekst pozvao je muškarac koji se nije predstavio, tražeći da bude izmiren navodni dug od 1.900 dinara, po osnovu održavanja tekućeg računa, i to u banci u koju nikada nije kročila. Na insistiranje da se predstavi, prilično drsko je odgovorio da zove iz službe za naplatu dugova jedne banke, ne navodeći svoje ime, a na konstataciju da nema prava da nekoga uznemirava na poslu stigao je odgovor:- Gospođo, dug je loš drug - uz upozorenje da je neophodno što pre platiti održavanje tekućeg računa, ugašenog još davne 2002. godine, u štedionici koja više ne postoji.I sami bankari, doduše nezvanično, kažu da su najlakše zarađene pare u njihovom sektoru one koje se sliju po osnovu održavanja tekućeg računa. Za tu uslugu banke u Srbiji mesečno uzmu oko 950 miliona dinara, a da pritom nemaju nikakav poseban trošak. Do ove sume dolazi se prostom računicom, kada se uzme prosečna tarifa od 150 dinara i pomnoži sa 6,4 miliona tekućih računa, koliko beleži Udruženje banaka Srbije.Ipak, iako tekući račun nije automobil da bi mu trebalo održavanje (servis, tehnički pregled, popravka), bankari tvrde da oko njega ima posla i troška. Čak i da je sve to tačno, apsolutno je nedopustiv pokušaj da se na prevaru naplate potraživanja koja u stvari ne postoje ili su zastarela. 
a
Janković
Janković: Prijavite policiji

Zaštitnik prava građana Saša Janković smatra da praksa uznemiravanja i emotivnih ucena kad se čak i preko dece prenose poruke roditeljima da moraju da plate dug nije u skladu sa najvišim pravnim aktom zemlje.- U slučaju da neko dužnika uznemirava i preti ili mu decu stavlja u centar ove finansijske transakcije, dužnik može da se obrati policiji - kaže Janković.    
Međutim, bankari su se izgleda dosetili da veliki broj ljudi ima račune koje ne koristi, ali ih nikada nisu ugasili (u slučaju naše novinarke čak ni to nije istina, s obzirom na to da je račun uredno ugašen o čemu postoji i potvrda, slučajno sačuvana), i sada to pokušavaju da iskoriste, računajući da će mnogi platiti nekoliko stotina ili 1.000 dinara bez provere o čemu se zapravo radi.Iz NBS kažu da treba proveriti svaki konkretan slučaj, ali da pismeno obaveštenje o dugu mora da se dostavi klijentu.- Ukoliko klijent nije pismeno obavešten o dugu, banka se može tužiti zbog neobaveštavanja klijenta o pravom stanju na njegovom računu. Pre toga, savetujemo da se uputi prigovor menadžmentu banke - kažu u Službi za prigovor NBS.I u Nacionalnoj organizaciji potrošača navode da su upoznati sa ovim problemom i da ih građani neprekidno zovu.- Ono što je važno to je da banka sva svoja potraživanja može da naplati samo preko sudskog rešenja - kaže za Press predsednik NOP-a Goran Papović.Pravnici upozoravaju da Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga u članu 31 jasno kaže da je banka dužna da najmanje dva puta godišnje obavesti klijenta o stanju njegovog duga, što automatski isključuje mogućnost da nekom potražuju dug od pre nekoliko godina, ako klijent nije o tome ranije obavešten.

Ako prođe - prođe

Advokat Nebojša Perović takođe kaže da se sve više ljudi žali na telefonsko uznemiravanje zbog duga banci.- Ukoliko je prošlo deset godina, bilo kakva potraživanja su nenaplativa, pa i održavanje tekućih računa. Ljudi tvrde da su ugasili račune i da se ne služe njima već godinama, a treba da plate održavanje. Mislim da je osnovno pitanje šta podrazumeva održavanje. Račun nije stvar da se čisti. Ako nije bilo uplata ili isplata, onda ne postoji usluga i ne može se naplatiti održavanje - kaže Perović, i dodaje da je ovo princip „ako prođe, prođe":- Ukoliko je 30.000 ljudi dužno po 20 evra, to je 600.000 evra. 
Goran
Goran
I nas zovu

Znamo za ovaj problem, građani nas stalno zovu. Važno je znati da banka sva svoja potraživanja može da naplati samo po rešenju suda

Goran Papović, Nacionalna organizacija potrošača Srbije    
Neka samo polovina plati, to je suma od 300.000 evra - kaže jedan bankar.S druge strane, u nekim bankama je krajem prethodne godine ugašena većina tekućih računa koji su bili neaktivni duže od šest meseci i one ne naplaćuju održavanje tekućih računa ukoliko na njima nema prometa. Te banke kažu da nije moguće ni da se napravi dug ako se račun ne koristi i slažu se da neke njihove kolege u stvari pokušavaju da prevare klijente.- Nedavno sam od ženine prijateljice čuo da su je iz njene banke zvali da je obaveste da duguje 950 dinara. Navodno su to troškovi održavanja računa, a njoj je taj račun neaktivan godinama. Iz kolegijalnosti, neću imenovati o kojoj banci se radi, reći ću vam samo da je to jedna grčka banka. Ja sam je posavetovao da ni slučajno ništa ne plaća, ali i da obavezno podnese pismeni prigovor Narodnoj banci Srbije, jer se radi o neviđenom bezobrazluku - kaže za Press jedan od direktora banke koja nije primenjivala ovakve nepoštene poteze.     

Izvor: Press

Tagovi

Nema komentara.

Ostavi komentar

antiRobotImage

Anketa

Da li su lični podaci građana Srbije dovoljno zaštićeni?

Da

Ne

Rezultati

Facebook