Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Samnji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

17. 03. 2017.

Srbija i još četiri zemlje oživljavaju "Evropski Amazon"

Početkom marta je u Noskovcima, selu u Hrvatskoj, zvanično pokrenut dvoipogodišnji projekt „coop MDD“, koji sufinansira Evropska unija putem Interreg Danube Translantional programa.

Srbija i još četiri zemlje oživljavaju "Evropski Amazon"

foto: b92.net

Cilj projekta je uskladiti praksu upravljanja u 12 zaštićenih područja, koja se nalaze u pet zemalja (Austrija, Slovenija, Mađarska, Srbija i Hrvatska), jer bi se time osigurala ekološka celovitost budućeg jedinstvenog Uneskovog prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, izuzetnog evropskog rečnog predela poznatog i kao “Evropski Amazon”. Područje uz donje tokove Drave, Mure i Dunava čini 700 kilometara dug „zeleni pojas“ koji povezuje gotovo milion hektara dragocenog prirodnog i kulturnog miljea u jedan od najvažnijih ekoloških koridora u Evropi. 

Gotovo 25 godina nevladine organizacije i državne institucije rade na zaštiti ovog jedinstvenog područja, a sada se preduzimaju završni koraci, te je u svim zemljama u toku ili je već završen proces službene nominacije za proglašenje rezervata biosfere. Zdravi i dinamični rečni ekosistemi pružaju brojne dobrobiti za lokalno stanovništvo, mogućnosti za održiv život i privređivanje, uz korišećenje resursa, kao što su čista voda, riba i drvo. To prirodno okruženje pruža osnovu za turizam i rekreaciju. Osim toga, prirodna poplavna područja uz reke štite stanovništvo i naselja ublažavajući negativne efekte visokih voda tokom poplava. Kako bi se održivo upravljalo ovim prekograničnim dobrom, za koje su vezani i ljudi, ali i ugrožene vrste koje u njemu žive (poput orla belrepana, crne rode i mnogih drugih), zaštićena područja bi trebalo da usklade prakse upravljanja kojima će osigurati ekološku celovitost i transnacionalnu povezanost ekosistema. 

"U zaštićenim i područjima mreže Natura 2000 duž rezervata 'Mura-Drava-Dunav' postoje različite prakse upravljanja, dok upravljači tim zaštićenim područjima nemaju puno mogućnosti za redovan međusobni kontakt i razmenu iskustava", rekla je koordinatorka projekta iz Svetska fondacija za prirodu (WWF) Magdalena Vagner. "Upravo kako bi se te prepreke otklonile osmišljen je projekt 'coop MDD', koji okuplja predstavnike zaštićenih područja, a time se i uspostavlja dugotrajna prekogranična saradnja i zajednički pristup obnovi i upravljanju rečnim predelima u biorezervatu. To je važan korak prema integralnoj prekograničnoj zaštiti i očuvanju prirodne dinamike reka". 

Kako je rečeno na pomenutom sastanku u Noskovcima, važan deo rezervata biosfere biće aktiviranje stanovništva koje živi duž ove tri reke i njihovo učešće u upravljanju za održivi razvoj regije. U tu svrhu će se duž rezervata Mura-Drava-Dunav uspostaviti mreža od osam Škola na reci, koje će ponuditi podršku ekološkoj edukaciji školske dece i lokalnog stanovništva kroz inovativne sadržaje. Tako će se i kod najmlađih podstaći da razumeju i shvate važnost zaštite prirodnih vrednosti Evropskog Amazona. 

"Mura, Drava i Dunav su prekogranične reke", istakla je Tatjana Arnold Sabo iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim delovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije, domaćina sastanka. "Njihova voda i sedimenti prolaze kroz različite države i često teku duž granica. Kako priroda ne poznaje granice, niti vrste koje nastanjuju ova poplavna područja ne mare za nacionalnosti, moramo uspostaviti efikasnu prekograničnu saradnju sa ciljem zaštite izuzetne prirode ovog kraja i dobrobiti koji ona pruža za lokalno stanovništvo". 

Partneri su svoj prvi sastanak iskoristili i za susret upravljača zaštićenih područja unutar ovog rezervata biosfere, kako bi definisali najveće prepreke za osiguravanje dinamičnog prekograničnog rečnog koridora te počeli raditi na zajedničkim rešenjima i pristupima na području prostornog planiranja, upravljanja vodama, upravljanja posetiocima, poljoprivrede, šumarstva, lova i ribolova. Partneri u projektu iz Srbije su Pokrajinski zavod za zaštitu prirode i JP „Vojvodinašume“, a projekt podržava i uprava grada Sombora.

Izvor: b92.net

Tagovi

Nema komentara.

Ostavi komentar

antiRobotImage