Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Samnji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

09. 01. 2017.  - Autor: newsweek.rs

Turbulentna budućnost svetske energetike: Šta očekuje region u tranziciji sa fosilnih goriva

U bliskoj budućnosti, evidentno je da naftnoj industriji predstoji kolaps. Vreme je za prelazak na obnovljive izvore. Ali koliko će to trajati?

Turbulentna budućnost svetske energetike: Šta očekuje region u tranziciji sa fosilnih goriva

Prelazak sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije je neizbežan iz dva ključna razloga - zbog klimatskih promena i zbog sve manjih zaliha.

"Kameno doba nije nestalo kad je nestalo kamena, nego su ljudi otkrili i počeli proizvoditi bakar, broncu i željezo. Dakle, mi se ne moramo boriti do zadnje kapi nafte da bi ostali na fosilnim gorivima, nego možemo napraviti tranziciju", smatra hrvatski ekolog Vjeran Piršić iz udruženja Eko Kvarner.

Energetska tranzicija je, smatra Piršić, moguća jer su tehnologije za korišćenje obnovljivih izvora postale kvalitetne i jeftine.

"Sve razumne zemlje napravile su sustavni plan tranzicije u postfosilno društvo, pri čemu je ključni parametar da se pritom razvije vlastito gospodarstvo, kako na segmentu proizvodnje, tako i na segmentu usluga. I kao treće, ali ne najmanje bitno - postoje čvrste međunarodne obveze, konkretno Pariški sporazum o klimi, koje nas tjeraju na to. Hipotetički, mogao bih govoriti da li su nuklearke 'plan B', ali mislim da to više nigdje uopće nije tema", rekao je Piršić za Al Džaziru.

Reuters, Ilustracija: Gorivo

Foto: Reuters, Ilustracija: Gorivo



Jedan od najboljih primera za to je Švedska koja je, navodi, odlučila da pomoću biomase i geotermalnih izvora do 2020. godine bude 50 odsto nezavisna od fosilnih goriva. Još efikasnija tranzicija očekuje Dansku, čiji je plan potpuna nezavisnost do 2035.

Tranzicija je već počela u čitavoj Evropi, pa tako Nemačka u jednom danu, kaže Piršić, instalira više solarnih panela nego Hrvatska tokom cele godine, dok je u Francuskoj već obavezno da ravni krovovi javnih zgrada budu popločeni solarnim panelima. Radi se, ističe, o integralnim planskim projektima kojima se motiviše lokalna potrošnja tako da se građani od potrošača pretvore u proizvođače električne energije.

Ipak, da bi se moglo integrisati mnogo obnovljivih izvora, neophodne sutakozvane inteligentne mreže (smart grid). Drugi uslov je skladišenje energije, u čemu je važan "e-mobility".

"Transport treba sam po sebi biti usmjeren na 'e-mobility', na elektrobicikle, elektromotore, elektroskutere i elektroautomobile. Da je to trend u svijetu govore dva podatka - prema dostupnim podacima, danas u Japanu ima više punionica za elektroautomobile nego benzinskih pumpi. Drugo, Kina ozbiljno razmišlja da napravi snažan zaokret prema elektroautomobilima i riješi problem zagađenja svih velikih gradova. I to nije samo iz neke humanosti, nego su strahovito veliki javnozdravstveni troškovi koji su već neprihvatljivi te zagađenje u Kini nanosi goleme štete gospodarstvu", objašnjava Piršić.

Reuters, Smog u Pekingu

Foto: Reuters, Smog u Pekingu



U tome, kaže, i region ima svoju šansu, ali ne svaka zemlja zasebno, već jedino putem zajedničke integralne tranzicije.

"Pojednostavljeno rečeno, kako kod nas ima dovoljno sunca, Dalmacija može dati energiju za regiju. Kad sunca nema mogu se paliti bosanske hidroelektrane", priča Piršić.

Argumenti za su dobra povezanost država 400-kilovoltnim kabelom, mogućnost optimizacije korišćenja obnovljivih izvora i hidroenergije i postepeno udaljavanje država poput Srbije i BiH od velikih termoelektrana na ugljen lignit koji zagađuje životnu sredinu i ugrožava zdravlje stanovnika.

Hrvatski energetski stručnjak Igor Dekanić ističe da je tranzicija već u toku, ali smatra da će ići mnogo sporije nego što se pretpostavlja.

Ilustracija: Rudar, Foto: Fonet/AP (4 mar 2015)

Foto: Ilustracija: Rudar, Foto: Fonet/AP (4 mar 2015)



"Svijet još uvijek preko 80 posto energije dobiva iz fosilnih izvora. U tome je otprilike 30 posto ugljen, grubo rečeno 30 posto nafta, 25 posto plin i dalje su 6-7 posto nuklearne energije i 10-ak posto hidroenergija i obnovljivi izvori energije. Obnovljivi izvori jesu najbrže rastući izvori energije i prema sadašnjem stanju tehnologije u kojem je korištenje nuklearne energije osobito iz fuzijskih procesa ili brzooplodnih reaktora još uvijek vrlo daleko od komercijalizacije, izlaz za sve nepovoljnije klimatske promjene", rekao je Dekanić za Al Džaziru.

Takva strategija naročito prisutna u EU, koja forsira obnovljive izvore i jedina je u proteklih desetak godina smanjila potrošnju energije.

"Promjene u energetici se odvijaju, relativno se intenzivno odvija promjena izvora energije, osobito u Europi, ali promjene u energetici su stvar nekoliko desetljeća i kad netko kaže prijeći ćemo na nešto drugo, onda to obično realno u energetici znači - prijeći ćemo za pola stoljeća na veće korištenje obnovljivih izvora", objašnjava Dekanić.

Prema procjenama Međunarodne agencije za energiju, do 2040. godine još uvek će glavni izvori biti fosilna goriva, a brzu tranziciju pre svega sprečavaju ekonomski faktori.

Najveća solarna farma u Evropi, Foto: Youtube Printscreen

Foto: Najveća solarna farma u Evropi, Foto: Youtube Printscreen



Svet još nije siguran kojim tempom će tehnologije obnovljivih izvora postati konkurentne da bi mogle bez velikih subvencija zameniti fosilna goriva.

Dekanić stoga smatra da svetu predstoji nekoliko turbulentnih decenija u kojima će, s obzirom na društveno uređenje, otvoreno tržište i sistem kapitala i investicija, biti najvažnija cena energije, a nivo i brzina tranzicije zavisiće isključivo od nje.

"Tempo razvoja i promjene će biti kombinacija politički dobrih ciljeva i namjera koje će ipak biti diktirane realnim odnosima na tržištu i cijenama jednog i drugog izvora energije jer malo će koja zemlja doista svjesno uletjeti u skupe izvore energije zbog daleke budućnosti i prosperiteta za 100 godina", objašnjava Dekanić.

Tagovi

Nema komentara.

Ostavi komentar

antiRobotImage